Čuveni pop Andra Božić iz Badnjevca

u Istorija Batočine/Poznate Licnosti/Vesti

Andra Božić bio je badnjevački paroh, ali i jedan od osnivača Ravnogorskog pokreta u Šumadiji 1941. godine. Streljan je u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine.

SVEŠTENIK I UGLEDNA LIČNOST

Andra Božić rođen je 1899. godine u Badnjevcu, šumadijskom selu, između Batočine i Kragujevca. Imao je četvoro dece, dvojicu sinova, Radovana i Blagoja i dve ćerke, Radmilu i Desanku.

Andra sa bratom Kamenkom, 1907. godina

Nakon završetka Bogoslovije, obavljao je sveštenički poziv u rodnom selu. Zajedno sa svojim bratom Kamenkom, senatorom iz Kragujevca, 1940. godine podiže spomen-česmu stradalima u ratu. O ovom događaju pisalo se u tadašnjem beogradskom najčitanijem listu Vreme“.

Za ime ovog sveštenika, važno je podizanje Doma, obnavljanje Zadruge (potrošačke, kreditne, žitarske, stočarske, krečarske). Bio je član glavnog odbora Saveza srpskih zemljoradničkih zadruga.

FORMIRANJE RAVNOGORSKOG POKRETA U ŠUMADIJI

Na početku Drugog svetskog rata, Andra je igrao važnu ulogu u formiranju Ravnogorskog pokreta. U Kragujevac, krajem maja, došao je pešadijski poručnik kraljevske vojske Dragan M. Sotirović, koga je Dragoljub Mihailović postavio za organizacionog oficira Šumadije. Stigavši u grad, stupio je u vezu sa kapetanom Milutinom Bratkovićem. Sa Bratkovićem odlazi u svoj rodni Badnjevac, gde provode noć u razgovorima sa Milutinovim ocem Vukašinom o planovima za pokretanje akcije.

Sutradan, Vukašin je predložio da se upoznaju sa sveštenikom Androm Božićem. Znali su da će, ako njega ubede, Badnjevac biti organizovan za borbu. Nakon završenog bogosluženja, Andru Božića sačekao je Sotirović pred portom i zahvalio mu se što je u molitvi pomenuo kralja Petra II i predložio mu da u molitvama spomene i ime pukovnika Dragoljuba Mihailovića. Dogovorili su da se nađu kod njega, zajedno sa pukovnikom Bratkovićem. Nakon razgovora, pop Andra je poručuo Sotiroviću: „Javi pukovniku Mihailoviću da je Andra Božić od danas njemu odani borac i da na njega može računati!“ Tako su, 28. maja, oni postali prvi gerilci u ovom delu Šumadije.

Spomen-tabla na parohijskom domu u Badnjevcu

U Badnjevcu je 8. septembra održan važan sastanak pripadnika Ravnogorskog pokreta. Satanku je prisustvovalo 16 uglednih domaćina iz samog sela: kapetani Mića Obradović, Aca Milošević, Prokopije Gačić, Milutin Bratković, Tadija Vulović, rezervni oficir, po profesiji, učitelj Aca Domanović i Dragan Sotirović. Na samom početku sastanka prota Andra Božić je održao molitvu. Odluka je bila da se formira pet četničkih odreda.

STRELJANJE U KRAGUJEVCU

Ovakve neočekivane akcije Andre Božića donele su mu i brojne neprijatelje. Jedan od najvećih bio je „ljotićevski prvak“ Marisav Petrović iz obližnjeg sela Gradca.

Nakon početka Drugog svetskog rata, po nalogu Dimitrija Ljotića, formiran je Peti srpski dobrovoljački korpus, poznatiji kao „Ljotićevci“. Za Peti srpski dobrovoljački korpus vezuje se i masakr u Kragujevcu, kada je ubijeno skoro 3.000 građana iz Kragujevca i okolnih sela.

Oproštajna poruka Andre Božića nalazi se u Muzeju „21. oktobar“ u Kragujevcu

Petrović je ovu tragediju iskoristio, kako bi se obračunao sa političkim neistomišljenicima. Na lični zahtev Marisava Petrovića, 19. oktobra došli su u Badnjevac pripadnici Ljotićevih dobrovoljaca blindiranim vozom, koji je saobraćao svakodnevno, na liniji Lapovo – Kragujevac. Zarobili su popa Andru Božića, zatvoriši ga u školu „Kralj Petar“ u Kragujevcu. Zabeležen je njihov razgovor u školi:

Vidiš bre, pope Andro, da ti od mene zavisi život? Ako me je volja, ti ćeš biti streljan, a ako je meni volja, bićeš pušten“! Pop Andra mu odgovori: „Vala Marisave, kad moj život zavisi od tebe, i ne treba mi! Više volim da budem streljan no da živim tvojom milošću.

Razgovor Andre Božića i Marisava Petrovića pre streljanja

Streljan je u prvoj grupi stradalih, 21. oktobra u 8 časova. Andra je bio jedan od blizu 3000 ljudi, među kojima su i deca, streljana u Kragujevcu. Andra, tog dana, nije trebalo da boravi u Kragujevcu, da ga nije pred streljački stroj „gurnuo“ Marisav Petrović.

U Muzeju „21. oktobar“ u Kragujevcu izložena je njegova oproštajna poruka na kojoj piše:

Zbogom, dragi moji! Nevino strada,

Vaš zauvek

Andra

Marko Stanojević, istoričar.

Оставите одговор

Najnovije u Istorija Batočine

Idi na Vrh